Select Page

Gubitak sluha povezan s bukom najčešća je profesionalna bolest u Europi i Sjevernoj Americi, što čini gotovo trećinu svih bolesti povezanih s radom. Ovi poremećaji mogu dovesti do dugotrajnih učinaka koji uzrokuju stres, umor ili izolaciju, što značajno povećava rizik od nezgoda na radnom mjestu uzrokovanih drugim čimbenicima. Gubitak sluha je nepovratan i često se kasno otkriva, stoga je osobna zaštitna oprema koja pokriva taj rizik klasificirana kao kategorija III.

Buku kao vibracijski fenomen karakterizira:
intenzitet (u decibelima (dB)) što odgovara amplitudi vibracija koje emitira izvor zvuka. 0 dB odgovara minimalnoj razini zvuka koju čuje ljudsko uho. Prag boli je 120dB, a uho se može oštetiti od 85dB.
frekvencija (u hercima (Hz)) koja određuje percipiranu visinu. Što je frekvencija viša, ton je viši, a što je frekvencija niža, ton je dublji. Ljudsko uho može percipirati zvukove na frekvencijama između 20Hz (vrlo duboko) i 20000Hz (vrlo visoko).
trajanje i varijacija, što omogućuje razlikovanje vrlo kratkih zvukova, koji traju sekundu, kao što su impulsni zvukovi (pucanj, udarci) od zvukova koji imaju duže trajanje (sati, dan) za koje je važno uzeti u obzir primljenu dozu buke.

Uho se može podijeliti na tri različita dijela:

  • Vanjsko uho koje se sastoji od ušne školjke i vanjskog slušnog kanala
  • Srednje uho je između labirinta i unutarnjeg uha. Ispunjeno je zrakom i omogućuje, pomoću nakovnja, transformaciju zračnih vibracija u strukturne vibracije koje unutarnje uho može analizirati.
  • Unutarnje uho, srce slušnog sustava, sastoji se od šupljine ispunjene tekućinom koja sadrži pužnicu gdje se nalazi Cortijev organ. Unutar njega, vibracije tekućine koje se prenose preko nakovnja detektiraju osjetilne stanice koje ih selektiraju po frekvenciji. zatim čekić prenosi informaciju do moždanog korteksa koji je može protumačiti.

DB(A)
Ljudsko uho ima posebnu osjetljivost na svaki frekvencijski raspon. Na umjerenim razinama zvuka manje je osjetljiv na duboke tonove. Da bi se predstavila ta određena osjetljivost, mjerenja buke i standardi koriste ponderiranje izmjerenih razina zvuka zvanih ponderiranje A. Tako ponderirani decibeli označeni su dB (A).

Kako se dobro zaštititi?
Izabrati odgovarajući antifon.

  •  Identificirati vrstu buke: stalna, flukturirajuća, isprekidana, impulzivna.
  • Okarakterizirati buku na radnom mjestu: Jačine (dB) i visine (Hz)
  • Definirati vrijeme izlaganja.
  • Izračunati potrebno smanjenje da bi se dobila prihvatljiva jačina

 

Minimalni propisi za zaštitu radnika od rizika vezanih uz izlaganje buci:

  • Izlaganje tijekom 8 sati na >= 85 dB(A) – Obvezna zaštita od buke
  • Izlaganje tijekom 8 sati na >= 80 dB(A) i < 85 dB(A) – Zaštita od buke na raspolaganju radniku
  • Izlaganje tijekom 8 sati na > 75 dB(A) i < 80dB(A) – Preporučena zaštita od buke

 

Regulativna dnevna doza dopuštena prema razini zvuka 

Kontinuirani zvukovi

Ekvivalentna stalna razina zvučnog tlaka u dB(A)85 dB(A)91 dB(A)100 dB(A)112 dB(A)
Dnevno trajanje izlaganja jednako je izloženosti od 85 dB8 sati2 sata15 minuta1 minuta

Impulsni zvukovi

Maksimalna razina zvučnog tlaka u dB135 dB115 dB95 dB90 dB
Maks. broj impulsa ili udarca tijekom 8 sati11001000030000

NORME

  • EN352: sigurnosni zahtjevi i ispitivanja
  • EN352-1: Antifoni
  • EN352-2: Čepići za uši
  • EN352-3: Antifoni koji se montiraju na zaštitnu kacigu
  • EN352-4: Antifoni s prigušenjem buke ovisno o razini
  • EN352-6: Antifoni s audio električnim ulazom
  • EN352-8: Antifoni za zabavu
  • EN458: zaštita sluha (preporuča se odabir, korištenje, održavanje i mjere opreza pri korištenju)

 

Našu ponudu zaštite sluha pogledajte ovdje.